+385 (0)1 465 0027

LOKACIJA

Heinzelova 20, Zagreb

pon-pet: 9:00-13:00 i 14:00-17:00

RADNO VRIJEME

Karcinomi mjehura 30 su puta češći kod pušača

Piše: Prim. dr. Dalibor Čičin-Šain

Krv na početku mlaza upućuje na patološki proces u mokraćnoj cijevi, a na kraju mokrenja na proces u ‘vratu’ mokraćnog mjehura ili prostati.

uz 1

Dijagnostika počinje ultrazvučnim pregledom urotrakta. Važno je pri pregledu imati pun mjehur kako bi se mogla dobro pogledati njegova stijenka. Ako se pronađe neravnina ili polipoidna izraslina, potrebna je dodatna obrada. Riječ je u pravilu o citološkoj analizi triju ili više uzoraka urina u kojima se traže maligne stanice. Na kraju slijedi cistoskopija. Posebni optički instrument uvodi se kroz mokraćnu cijev u mjehur i detaljno pregledava njegova stijenka. Poseban problem je naizgled uredna boja mokraće u kojoj se mikroskopskom analizom dokaže povezan broj crvenih krvnih zrnaca (eritrocita). To nazivamo mikrohematurijom. Uzrok mogu biti kamenci u bubregu, ali i druga patološka stanja bubrega, kao što su tumori i autoimuna oštećenja (glomerulonefritis). Za definitivnu dijagnozu potrebno je napraviti dodatne biokemijske analize i radiološki snimak bubrega i mokraćnih kanala – MSCT-urografiju.

Pojava krvi u mokraći alarmantan je simptom, ali ne mora biti znak zloćudne bolesti mokraćnih puteva. U svakom slučaju, zahtjeva detaljnu urološku analizu.

Krv na početku mlaza upućuje na patološki proces u mokraćnoj cijevi, a na kraju mokrenja na proces u ‘vratu’ mokraćnog mjehura ili prostati. Ako je cijeli mlaz krvav, tada uzrok obično leži u stijenci mjehura ili je riječ o krvarenju iz bubrega. Nepovoljan je slučaj kada pojava krvi nije praćena nikakvim drugim simptomima (bol, pečenje). Tada postoji velika vjerojatnost da je uzrok tumorski proces mokraćnih putova. Ponajprije pritom mislimo na karcinome mokraćnog mjehura, dok su bubreg i mokraćovod rjeđe zahvaćeni. Karcinomi mjehura 30 su puta češći kod pušača.

uz 2

Dijagnostika počinje ultrazvučnim pregledom urotrakta. Važno je pri pregledu imati pun mjehur kako bi se mogla dobro pogledati njegova stijenka. Ako se pronađe neravnina ili polipoidna izraslina, potrebna je dodatna obrada. Riječ je u pravilu o citološkoj analizi triju ili više uzoraka urina u kojima se traže maligne stanice. Na kraju slijedi cistoskopija. Posebni optički instrument uvodi se kroz mokraćnu cijev u mjehur i detaljno pregledava njegova stijenka. Poseban problem je naizgled uredna boja mokraće u kojoj se mikroskopskom analizom dokaže povezan broj crvenih krvnih zrnaca (eritrocita). To nazivamo mikrohematurijom. Uzrok mogu biti kamenci u bubregu, ali i druga patološka stanja bubrega, kao što su tumori i autoimuna oštećenja (glomerulonefritis). Za definitivnu dijagnozu potrebno je napraviti dodatne biokemijske analize i radiološki snimak bubrega i mokraćnih kanala – MSCT-urografiju.